MONUMENTA HISTORICA LIBERAE REGIAE CIVITATIS ZAGRABIAE METROPOLIS REGNI DALMATIAE, CROATIAE ET SLAVONIAE. COLLEGIT ET SUMPTIBUS EJUSDEM CIVITATIS EDIDIT JOANNES BAPT. TKALČIĆ. MEA AOBK VOLUMEN PRIMUM. (DIPLOMATA 1093 — 1399.) ZAGRABIAE. VELOCIBUS TYPIS C. ALBRECHT. 1889. POVJESTNI SPOMENICI SLOB. KRALJ. GRADA ZAGREBA PRIESTOLNICE KRALJEVINE DALMATINSKO-HRVATSKO-SLAVONSKE. SABRAO I TROŠKOM TOGA GRADA NA SVIET IZDAO IVAN KRST. TKALČIĆ. SVEZAK PRVI.' (IZPRAVE: 1093 1399.) U ZAGREBU. BRZOTISKOM K. ALBRECHTA. 1889. PREDGOVOR. lavno gradsko zastupstvo odlučilo je na predlog gradskoga senatora g. Gjure Deželića, u sjednici od 6. travnja 1883., da se tiskom izdadu sredovječni spomenici slobodnoga kraljevskoga grada Zagreba, priestolnice kraljevine Dalmatinsko-Hrvatsko-Siavonske, spomenici velim, koji, osim dosta obilna broja listinah, obiluju sudbenimi i gruntovnimi zapisnici od te dobe. Taj je posao povjerilo meni, pak evo iznosim na vidik prvi svezak tih spomenikah, koj sadržava izprave od g. 1093-1399. ili dobu od svršetka XI. do svršetka XIV. vieka. Izdavajuć te listine imao sam pred očima grad Zagreb onako, kako je danas spojen u jednu cjelinu; a za doba o kojem govore ovi spomenici bijaše podieljen u dvie sasvim neodvisne oblasti, naime : Gradsku i biskupsko-kaptolsku, prema tomu indi ima ovdje i izpravah, koje se odnose na utemeljenje biskupije u Zagrebu, na imenovanje i izbor njezinih biskupah, na poviest njezine stolne crkve, kao što i na prošlost njezina kaptola, al samo toliko, koliko se njimi razbistruje život i djelovanje crkvene vlasti s jedne, te njezini odnošaji prama gradskoj obćini s druge strane. Osvrtah se jošte i na zagrebačku gradsku susjednu okolicu, kao: Remete, Medvedgrad i Susjedgrad, koliko je njihova prošlost bila u doticaju sa Zagrebom, il koliko se njihovimi spomenici popunjuje poviest grada Zagreba. Sakupljajuć ovu historijsku gradju nisam propustio da pretražim sva moguća vrela, (a koliko ih pretražih, to navodim kod svake izprave); te izdavajuć ih na svietlo, da budu podpuno kritična, sravnjivah uviek tisak s izvornici. Za laglju uporabu tih spomenikah sastavih vrlo obširno kazalo, bez koga bi se knjiga slabo mogla upotriebiti; a pridodah im i kratak uvod, sastavljen na podlozi samih izpravah, a to opet za onaj obrazovani sviet, koj se ne bavi naročito proučavanjem historijske gradje, pak je voljan saznati što o prošlosti našega glavnoga grada. S istoga razloga dodao sam djelu i nacrt ili tloris staroga Zagreba, koj nam pokazuje obje nezavisne oblasti, kako su bile svršetkom XIV. vieka, kako ih dielio glavni razvodnik potok Cirkvenik il Medvešćak. Ovaj tloris sastavih na podlozi novoga gradskoga nacrta, a na njemu označih samo ono, za što se kritično dokazati može, da je na njemu stojalo već svršetkom XIV. vieka. Predajuć tako u ruke učenoga svieta za znanstvenu porabu ovaj prvi svezak historijskih spomenikah glavnoga a rodnoga mi grada Zagreba, a propuštajuć sud o njemu trieznoj kritici, molim dobroga Boga, da mi dade života i sretne okolnosti, da uzmogu nastaviti i dalnje izdavanje. U Zagrebu na dan sv. Većeslava kralja. 1889. IVAN TKALČIĆ. |